Etno-muzej Goduša

Oko deset kilometara udaljeno od Visokog nalazi se selo Goduša u kojem je Zavičajni muzej u
saradnji sa Fondacijom Mozaik, s ciljem očuvanja i afirmacije zanatstva goduškog kraja, 2006.
godine izgradio depandans muzeja „Etno-soba / etno-radionica“ u Goduši kod Visokog.
Depandans obuhvata stalnu postavku muzejskih eksponata etnografske zbirke- čibućarskog,
češljarskog i sviraldžijskog zanata. Mobilijar za izložbu je obezbijedio Zavičajni muzej Visoko, a
opremu etno-radionice uz performans izrade predmeta čibućarskog zanata na autentičnim
zanatskim pomagalima za ručnu izradu, vodi majstor Vehab Halilović.
U Goduši postoji višestoljetna tradicija izrade rukotvorina od drveta i goveđeg roga koja se
prenosila s koljena na koljeno i kao takva održalo sve do danas. Prilikom izrade koriste se
autentični alati koji su ručno izrađeni. Iako je ovo zanimanje poznato kao čibučarstvo, pored
čibuka izrađuju se i razne vrste svirala kao što su dvojnice i frule, zatim tespihi i češljevi od roga.
U Goduši još samo jedan čovjek izrađuje češljeve, a zbog modernizacije života zanat češljarstva
je pred izumiranjem.
Glavna alatka je preteča modernog struga koji je u Goduši poznat kao čekrk. Pogon je lijeva ruka
u kojoj se nalazi štap sa kajasom koji liči na violinsko gudalo i luk, pa ga zbog toga vjerovatno i
nazivaju lučac. U desnoj ruci je dlijeto različitih oblika, kojim se vrši struganje drveta zakačenog
među kukama. Obrada frula i čibuka je slična, s tim da se kod frula vrše dodatna bušenja
oštricom koja se zove matkaf.
Za pravljenje češljeva od goveđeg roga koriste se slijedeće sprave: menđele za peglanje
češljeva, sprave za glačanje i zubljenje, te niz sitnih alatki kao što su turpija, pila, šipke za
dekoraciju itd.
Šaranje se izvodi trenjem, koje se proizvodi okretanjem na čekrku, tako da ostaju tamni,
nagorjeli tragovi odnosno šare. Pored toga za dekoraciju se koriste standardne boje – tuševi i
autentična goduška boja koja nastaje mješanjem benzina i katrana, koja daje lijepu smećkastu
boju.
Što se tiče drveta koje se obrađuje dominantan je javor, ali se često koriste orah, jasen, šljiva,
trešnja i tisa.
Svaka rukotvorina je orginalna, bez šablonske proizvodnje. A danas se pored pomenutih
rukotvorina proizvode minijaturni privjesci i namještaj.


