Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4.
Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 36. stav
(1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (”Službeni glasnik
BiH” broj 47/16), na sjednici održanoj 17. aprila 2019. godine, donijela je
O D L U K U
o proglašenju graditeljske cjeline – Stara džamija sa haremom u Goduši
kod Visokog nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Član 1.
(Predmet zaštite i prostorni obuhvat)
(1) Graditeljska cjelina – Stara džamija sa haremom u Goduši kod
Visokog proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: nacionalni spomenik).
(2) Nacionalni spomenik čine objekat Stare džamije i harem sa nišanima.
(3) Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 932,
z.k.uložak broj 346, k.o. Goduša, općina Visoko, Federacija Bosne i Hercegovine,
Bosna i Hercegovina.
(4) Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene ovom
odlukom, a u skladu sa Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu
nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04
i 51/07).
(5) U skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja dobara, podjeli po
predmetu pravne zaštite i postupku kategorizacije nacionalnih spomenika (“Službeni
glasnik BiH“ broj 47/18), dobro je svrstano u kategoriju “nacionalni spomenik od
značaja za Bosnu i Hercegovinu“.
Član 2.
(Nadležnost za osiguranje mjera zaštite)
(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) dužna je
osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu,
konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
(2) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija)
utvrdit će tehničke uvjete za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim
podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
Član 3.
(Mjere zaštite nacionalnog spomenika)
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u članu
1. stav (3) ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
a) dozvoljeni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na
2
tekućem održavanju, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno
uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne
službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: nadležna služba zaštite);
b) izvorna namjena zaštićenog dobra ne smije biti promijenjena;
c) nije dozvoljeno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik,
odnosno izgradnja novih objekata u zoni nacionalnog spomenika, nadogradnja
ili proširivanje;
d) nije dozvoljeno izmještanje starih nišana;
e) vlasnik dobra dužan je da se stara o dobru pažnjom dobrog domaćina;
f) izuzev informacione ploče iz člana 2. stav (2) ove odluke, na nacionalnom
spomeniku nije dozvoljeno postavljenje drugih elementa (druge informacione
ploče, jarboli za zastave, reklamni panoi, klima-uređaji i slično) bez
saglasnosti nadležne službe zaštite naslijeđa na sadržaj teksta, dizajn i
poziciju.
Član 4.
(Stavljanje van snage provedbenih akata)
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu
u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
Član 5.
(Suzdržavanje od poduzimanja radnji)
Svako, a posebno nadležna tijela Federacije, kantona, gradske i općinske
službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni
spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
Član 6.
(Dostavljanje odluke nadležnom sudu)
Ova odluka će se nakon objave u ”Službenom glasniku BiH“ dostaviti
nadležnom općinskom sudu, radi upisa zabilježbe o proglašenju nacionalnim
spomenikom u zemljišne knjige.
Član 7.
(Sastavni dio odluke)
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je
dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije
(http://www.kons.gov.ba).
Član 8.
(Konačnost odluke)
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
3
Član 9.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u
“Službenom glasniku BiH”.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: prof. dr. Amir Pašić,
Goran Milojević i Radoje Vidović.
Predsjedavajući Komisije
Prof. dr. Amir Pašić
Broj: 07.5-2.3-42/19-7
17. aprila 2019. godine
Sarajevo
4
O b r a z l o ž e nj e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za
očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa
članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji
vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je primila dana 20. 09. 2012.
godine peticiju/prijedlog za proglašenje Stare džamije u Goduši, općina Visoko
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Na osnovi prijedloga, Komisija je pokrenula postupak za proglašenje Stare
džamije u Goduši nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V Aneksa 8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 36.(1) Poslovnika o radu
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Izjava o značaju dobra
U sidžilu sarajevskog mule za 1565/1566. godinu spominje se selo Goduša i
džamija u njemu. Nema tačnih podataka ko je sagradio džamiju, ali se i na osnovi
starosti nišana koji se nalaze u haremu džamije može zaključiti da je džamija
podignuta krajem XVI stoljeća. Džamija je više puta obnavljana, a radovi koji su
izvršeni tokom šezdesetih godina XX stoljeća bili su najvećeg obima.
Nišani se nalaze na sjevernom, sjeverozapadnom i južnom dijelu parcele.
Harem sadrži tridesetak nišana od kojih nekoliko nišana. Na osnovi oblika i
načina obrade sa sigurnošću se može datovati na kraj XVI stoljeća, dok ostali
pripadaju XVIII, XIX i XX stoljeću. Nišani su različitih oblika i dimenzija. Većina
nišana nema natpise.
Stara džamija sa haremom u Goduši posjeduje značajnu historijsku,
društvenu, dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost. Predstavlja primjer manjih
džamija koje su prekrivene četvorovdnim krovom i imaju valjkastu munaru.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne Odluke o proglašenju
predloženog dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:
– podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski
snimak i fotografije,
– uvid u sadašnje stanje dobra,
– kopiju katastarskog plana,
– izvod iz posjedovnog lista,
– historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u
popisu korištene dokumentacije u okviru ove Odluke.
5
Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir
u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja
konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je dužna
pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije,
institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama,
stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje
stavove.
U skladu s tim, Komisija je poduzela sljedeće aktivnosti:
– dopisom, broj: 06.3-35.2-2/13-132 od dana 30. 05. 2013. godine, zatražila
dostavljanje dokumentacije i stavova u vezi sa proglašenjem Stare džemije u
Goduši, općina Visoko nacionalnim spomenikom, od: Medžlisa islamske
zajednice Visoko, Općine Visoko, Federalnog ministarstva za prostorno
uređenje i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta;
– u “Službenom glasniku BiH”, broj 55/14 od 15. 07. 2014. godine, objavljeno je
Obavještenje o pokretanju postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara
nacionalnim spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim
fizičkim i pravnim licima, tijelima i institucijama da u roku od 30 dana dostave
Komisiji svoja stajališta u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim
spomenikom.
Do donošenja Odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:
– Dopisom, broj: 07-40-4-3629-1/13 od dana 12. 06. 2013. godine, Zavod
zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta
obavijestio je Komisiju da je dobro bilo evidentirano (pod nazivom Stara
džamija u Goduši, Visoko), ali nije upisano u Registar nepokretnih spomenika
kulture SR BiH;
– Dopisom, broj: 02/1-184/13 od dana 01. 07. 2013. godine, Općina Visoko –
Služba za društvene djelatnosti, boračko-invalidsku zaštitu i raseljena lica
dostavila je zemljišnoknjižni izvadak i kopiju katastarskog plana.
1. Podaci o dobru
Lokacija
Stara džamija sa haremom u selu Goduša kod Visokog udaljena je šest
kilometara od Visokog.
Iznad sastava potočića Vilinskog i potoka Palučak koji formiraju potok
Godušicu nalazi se selo Goduša, po kojem se čitav kraj naziva Goduša.1
Nišani se nalaze na sjevernom, sjeverozapadnom i južnom dijelu parcele.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 932, z.k. uložak
broj 346, k.o. Goduša, grad Visoko, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i
Hercegovina.
Historijski podaci
Visoko i njegova okolina su se nalazili u sastavu Osmanskog carstva prije
konačnog pada srednjovjekovne bosanske države pod osmansku vlast. Već 1462.
1 Durajlić, Esad, Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko,
Visoko, 2012, str. 68.
6
godine Visoko postaje centar upravno-teritorijalne oblasti – visočke nahije koja je
pripadala bobovačkom kadiluku, a nakon 1470. godine sarajevskom kadiluku.2
Početkom XVI stoljeća (1516. godine) Visoko je dobilo status kasabe.
3 Do
1640. godine u Visokom je sagrađeno sedam džamija.4
Kroz Godušu je prolazio tzv. Sarajevski put5
ili Kiridžijski put, kojim se roba,
prije svega so, iz Tuzle dopremala u Sarajevo i Mostar. U neposrednoj blizini, ispod
Malog Graca nalazio se han i ”pijaca”.
6
Naselja Ramadanovci, Poredje, Goduša, Vier, Čehići, Rajčići, Grajani i
Zagorice poznati su pod imenom Goduša. Godine 1927. kada dolazi do nove podjele
na općine i tada čine općinu pod nazivom Goduša. Gotovo sva ova naselja su
smještena u kotlini potoka Godušica koja je desna pritoka rijeke Fojnice. Kotlina je sa
svih strana zatvorena brdima, jedino na sjeveru i jugu postoje uski prolazi. Naselja su
smještena po blažim stranama kotline i u njima uglavnom žive muslimani7
.
U sidžilu sarajevskog mule za 1565/1566. godinu spominje se selo Goduša i
džamija u njemu.8 Nama tačnih podataka ko je sagradio džamiju. Ali se i na osnovi
starosti nišana koji se nalaze u haremu džamije može zaključiti da je džamija
podignuta krajem XVI stoljeća.
Džamija je više puta obnavljana. Pretpostavka je da je prvobitno izgrađena
džamija sa drvenom munarom. Prva značajna obnova se desila krajem XIX stoljeća,
što se može zaključiti na osnovi izgleda sadašnje kamene munare koja je vjerovatno
tada izgrađena. Iz istog perioda je sačuvan i mihrab. Svi ostali dijelovi džamije su
tokom 60-ih godina XX stoljeća rekonstruirani. Džamija je više puta obnavljana, a na
njoj su izvedeni značajni zahvati tokom šezdestih godina dvadesetog stoljeća.
Posljednja obnova džamije je rađena 2007. godine.
Harem džamije je i danas aktivan i u njemu se sahranjuju mještani sela
Goduše i to porodice: Halilović, Bečić, Koldže i Šehović.
2. Opis dobra
Stara džamija u Goduši pripada tipu jednoprostornih džamija. Objekat je u
osnovi dimenzija 11,44 x 7,22 m. Sastoji se od ulaznog trijema i centralnog
molitvenog prostora džamije. Unutrašnja visina mjereno od poda do stropa džamije
iznosi oko 4,72 m.
Džamija je pokrivena četverovodnim krovom sa pokrovom od crijepa.
Konstrukcija krova izrađena je od drveta. Zidovi džamije i munare su sagrađeni od
kamena. Debljina zidova iznosi oko 65 cm.
Ulaz u džamiju ostvaren je u prizemlju objekta, na sredini sjeverozapadnog
zida. Ulaz je dimenzija 110 x 150 cm i riješen je dvokrilnim drvenim vratima. Sa obje
strane ulaza smješten je po jedan prozor pravougaonog oblika. Dimenzije prozora
2 Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, Svjetlost, Sarajevo, 1982, str. 123–124.
3 Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, Svjetlost, Sarajevo, 1982, str. 147.
4 Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovie, knjiga II – istočna i centralna Bosna,
Sarajevo Publishing, 1998, str. 448.
5 Preko Gradine (Vis na Velikom Gracu) vodio je Sarajevski put kroz Godušu (pokraj džamije) na Vela,
prolazio zapadno od Zenika i silazio na magistralnu cestu u Rakovici. Grupa autora, Visoko i okolina
kroz historiju I, prethistorija, antika i srednji vijek , Visoko, 1984, str. 64.
6 Grupa autora, Visoko i okolina kroz historiju I, prethistorija, antika i srednji vijek, Visoko, 1984, str.
63.
7 Filipović, Milenko, Visočka nahija, Beograd, Srpska kraljevska akademija, 1928, str. 423–424.
8
Isto kao 7.
7
iznose oko 80 x 100 cm. Prozori su jednostruki, starije izrade i podijeljeni su u 9
manjih pravougaonih polja. Ulazna fasada je malterirana i bojena u bijelo bez natpisa
iznad ulaza i bez dekoracije. U gornjoj zoni sjeverozapadne fasade smješten je jedan
prozor pravougaonog oblika čije dimenzije iznose oko 110 x 113 cm.
Sve fasade džamije su malterirane i bojene bijelom bojom. Na sjeveroistočnoj
fasadi nalaze se tri prozora i to dva prozora u donjoj zoni dimenzija oko 109 x 145 cm
i jedan prozora u gornjoj zoni dimenzija oko 150 x 110 cm. Jugoistočna fasada ima
dva prozora dimenzija oko 107 x 145 cm. Jugozapadna fasada, također, ima dva
prozora dimenzija oko 107 x 145 cm.
Munara je postavljena uz jugozapadni zid džamije. Pristupa joj se iz
pretprostora džamije, odnosno sa mahvila. Munara je izrađena od kamena, a zidovi
munare iznose 35 cm. Valjkastog je oblika što nije uobičajeno za krajeve Centralne
Bosne. Ima otvoreno šerefe na kojem se nalazi ograda izrađena od kovanog željeza,
a prekrivena je kupastim krovom od bakra. Vidljivi su ostaci dekoracije koja je
izrađena na dijelu baze i tijela munare kao i dijelu ispod šerefe. Na vrhu munare je
postavljen alem.
Centralni molitveni prostor džamije je dimenzija 10,14 x 5,92 m. Visina
svijetlog prostora je 4,72 m.
U molitvenom prostoru džamije, na centralnom dijelu jugoistočnog zida, nalazi
se mihrab. Mihrab je izrađen od kamena, starije izrade, sa geometrijskom
dekoracijom u boji koja je u prilično lošem stanju. Mihrab formiraju visoki mihrabski
okvir sa krunom, a polukružna niša je dubine 60 cm. Okvir mihraba je istaknut u
odnosu na površinu jugoistočnog zida za 23 cm. Vanjski rubovi okvira širine su oko
35 cm, oslikani su neprekidnim geometrijskim motivima, roze i zelene boje.
Uz sjeveroistočni zid postavljen je mimber, a ćurs se nalazi uz jugozapadnom
zidu. Mimber i ćurs su izrađeni od drveta.
Mahfil je postavljen duž sjeverozapadnog zida, iznad ulaza u džamiju, a
njegova širina iznosi oko 330 cm. Konstrukcija mahfila je izrađena od drveta sa
drvenom ogradom postavl. Mahfilu se pristupa drvenim stepeništem smještenim u
pretprostoru džamije.
Groblje koje se nalazi uz džamiju u Goduši
Uz džamiju u Goduši nalazi se prostrano groblje koji je i danas aktivno. Nišani
se nalaze na sjevernom, sjeverozapadnom i južnom dijelu parcele.
Najstariji nišani su smješteni uz samu džamiju i iako nisu datirani neki od njih
bi po svom izgledu i načinu obrade mogli pripadati vremenu koje je blisko izgradnji
džamije. Evidentirano je i nekoliko novijih datiranih nišana.9
1. Nišan u obliku stele, bez natpisa čije su dimenzije 22,5 x 8,5 x 65 cm
2. Nišan u obliku stele, bez natpisa čije su dimenzije 20 x 4 x 44 cm
3. Nišan u obliku stele, bez natpisa čije su dimenzije 16,5 x 4,5 x 53 cm
4. Nišan sa djevojačkom kapom, bez natpisa sa isklesanom rozetom na
prednjoj strani nišana, dimenzija 14 x 15,5 x 50 cm
5. Nišan u obliku stele, bez natpisa sa rozetom i nišicom čije su dimenzije 22,5
x 4,5 x 80 cm
9 Komisija je angažirala orijentalistu Hazima Numanagića u maju 2014., tako da je on izvršio obilazak
lokaliteta i identifikaciju starih nišana.
8
6. Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 10 x 9,5 x 65 cm
7. Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 15 x 10,5 x 110
cm
8. Muški nišan sa turbanom, bez natpisa, dimenzija 10 x 9 x 46 cm
9. Oštećen muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 15 x 10
x 70 cm
10.Ženski nišan sa rozetom, bez natpisa, dimenzija 19 x 8 x 55 cm
11.Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 15 x 13 x 44 cm.
Na mezaru su vidljivi i ostaci kamenog santrača dimenzija 255 x 125 cm.
12.Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 13 x 11 x 70 cm
13.Mlađi ženski nišan, dimenzija 18,5 x 6,5 x 70 cm sa natpisom na arapskom
jeziku.
ريفه بنت محمد بهچيچ روحه الفاتحه 1931
Rifa, kći Muhameda Bečića. Fatiha za njenu dušu. 1931.
14.Ženski nišan sa djevojačkom kapom, bez natpisa, dimenzija 14,5 x 14,5 x
63 cm
15.Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 14 x 14 x 70 cm
16.Stela bez natpisa, dimenzija 27 x 14 x 42 cm
17.Nišan sa rozetom, bez natpisa, dimenzija 21 x 6,5 x 50 cm
18.Stela bez natpisa, dimenzija 23 x 15 x 45 cm
19.Muški nišan sa turbanom, bez natpisa, dimenzija 14 x 13 x 80 cm
20.Muški nišan sa turbanom u gužve, bez natpisa, dimenzija 18 x 13 x 75 cm
21.Stela bez natpisa, dimenzija 17 x 6 x 66 cm
22.Nišan sa djevojačkom kapom, bez natpisa, dimenzija 12 x 11 x 46 cm
23.Mlađi ženski nišan, dimenzija 20 x 6 x 65 cm sa natpisom na arapskom
jeziku
المرحومه فاطمة بنت ابراهيم بولوت الفاتحة 36
Pomilovana Fatima, kći Ibrahima Bulut. Fatiha. 36 (1918/18).
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Dobro je bilo evidentirano, pod nazivom Stara džamija u Goduši, Visoko
(osmanski period, izgrađena 1565. godine), ali nije upisano u Registar nepokretnih
spomenika kulture SR BiH.
10
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nema podataka o istraživačkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima.
5. Sadašnje stanje dobra
Malter na zidovima džamije posjeduje kapilarnu vlagu koju je potrebno
sanirati.
10
Dopis broj: 07-40-4-3629-1/13 od dana 12. 06. 2013. godine – Zavod zaštitu spomenika u sastavu
Federalnog ministarstva kulture i sporta.
9
Pokrov kao i drvena krovna konstrukcija su rekonstruirani 2007. godine.
Harem džamije se redovno održava.
6. Specifični rizici
– Nema specifičnih rizika koji bi mogli utjecati na objekat džamije.
– Postoji problem kapilarne vlage koja je iz temelja prešla na zidove tako da je
potrebno izvršiti sanaciju zidova.
III – ZAKLJUČAK
U skladu sa svim naprijed navedenim, Komisija je donijela odluku o proglašenju
Stare džamije sa haremom u Goduši kod Visokog nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine.
Nakon izvršene valorizacije u skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja
dobara, podjeli po predmetu pravne zaštite i postupku kategorizacije nacionalnih
spomenika (“Službeni glasnik BiH“, broj 47/18), nacionalni spomenik je svrstan u
kategoriju “nacionalni spomenik od značaja za Bosnu i Hercegovinu“.
Nacionalni spomenici od značaja za Bosnu i Hercegovinu su dobra koja:
– posjeduju izražene vrijednosti (društvenu, historijsku, dokumentarnu ili
umjetničku i estetsku)
– posjeduju određen stepen autentičnosti (minimalno jedan atribut
autentičnosti) i integriteta (minimalno jedan atribut integriteta).
Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog posjeduje sljedeće
vrijednosti:
Historijska vrijednost dobra – dobro doprinosi razumijevanju života muslimana
na području centralne Bosne i stvaranju osjećaja kontinuiteta s prošlošću i
tradicijom.
– Dokumentarna vrijednost – dobro predstavlja svjedočanstvo o tipičnom načinu
života u 16. stoljeću, kao i o određenom tipu manjih džamija. Predmet je za
daljnja istraživanja za etnologiju, arhitekturu, historiju i dr.
– Društvena vrijednost – dobro posjeduje značaj za identitet muslimana, te
uključuje: ontološku, simboličku, sakralnu, tradicionalnu vrijednost.
– Autentičnost – džamija je u više navrata bila restaurirana, ali su izvođeni
radovi koji nisu narušili njen integritet niti autentičnost. Džamija je restaurirana
na izvornoj lokaciji, time joj je zadržana izvorna sakralna namjena, položaj u
prostoru, kao i duh i osjećanja stanovnika koji tu žive.
– Integritet – restauracijom je osiguran kontinuitet upotrebe, vizuelni integritet, i
fizički atributi koji sadržavaju vrijednosti.
– Ambijentalno/pejzažni kontekst – posjeduje istaknut pejzažni karakter u
ruralnoj strukturi sela Goduša, kao i okolnog područja.
U prilogu ove odluke je sljedeća dokumentacija:
– kopija katastarskog plana,
10
– zemljišnoknjižni izvadak,
– fotodokumentacija (fotografije postojećeg stanja harema Stare džamije u
Goduši, maj 2014. godine).
Fotodokumentacija
Fotografije Džamije u Goduši kao i fotografije harema snimila u oktobru 2018.
godine saradnica sekretarijata Komisije.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja nacionalnim spomenikom grobljanske
cjeline – Harem Stare džamije u Goduši, općina Visoko korištena je sljedeća
literatura:
1928. Filipović, Milenko, Visočka nahija, Beograd, 1928.
1949. Filipović, Milenko, Život i običaji narodni u Visočkoj nahiji, Beograd,
Sarajevo, 1949.
1982. Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
1984. Grupa autora, Visoko i okolina kroz historiju I, prethistorija, antika i
srednji vijek, Visoko, 1984.
2012. Durajlić, Esad, Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na
području općine Visoko, Visoko, 2012.
Categories: spomenici