Uz prigodan program i prisustvo brojnih gostiju i zvanica, u petak, 15. 05. 2026. godine, otvorena je stalna postavka u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Visoko.
1
2
3
4
5
6
Kontakt: 032 736-267
e-mail:
zavicajnimuzejvisoko@gmail.com
Adresa: Alije Izetbegovića 29,
Visoko 73100
Radno vrijeme:
ponedeljak-petak
08:00-16:00
Numizmatička zbirka Zavičajnog muzeja formirana je s osnivanjem muzeja 1953. godine. Trenutno
broji oko 1100 jedinica (kovanice i papirni novac) a obuhvata primjere novca iz različitih kulturno –
historijskih perioda (grčko – ilirski, rimski, srednjovjekovni, osmanski, austrougarski, novac
Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, NDH i FNRJ). Brojno najzastupljeniji su primjerci novca iz
srednjovjekovnog perioda koji se mogu klasificirati u 5 osnovnih grupa – bosanski, dubrovački,
ugarski, venecijanski i turski novac.
Arheološka zbirka Zavičajnog muzeja podijeljena je na dvije osnovne skupine – arheološki materijal pohranjen u depou muzeja i lapidarij, odnosno zbirka kamenih eksponata izložena u vidu stalnog postava za sve posjetioce muzeja. Kolekcija kamenih spomenika sastoji se od rimskih kultnih i votivnih spomenika, fragmenata srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture, osmanskih nadgrobnih spomenika… Najveći dio arheološkog materijala pohranjen je u depou muzeja gdje se čuvaju eksponati iz različitih kulturno – historijskih epoha (praistorija, antika, osmanski period, austrougarsko doba). Izuzetna brojnost pokretnog arheološkog materijala iz praistorijskog doba od čega se naročito ističe lokalitet Okolište s više od 90 000 jedinica, rezultat je intenzivnih arheoloških istraživanja praistorijskih lokaliteta (Okolište, Arnautovići, Vratnica, Zbilje, Dvor) koja se provode od osnivanja muzeja 1953. godine.
Izuzetan značaj visočkog područja u srednjem vijeku, stvorio je potrebu formiranja posebne srednjovjekovne zbirke Zavičajnog muzeja. Skoro svi predmeti iz ove kolekcije potiču sa poznatih
srednjovjekovnih lokaliteta iz okoline Visokog (Stari grad Visoki, Mile, Čajangrad, Bobovac) a tematski pokrivaju skoro sve vrste arheološkog materijala: keramiku, metal i staklo. Ističu se ulomci
fine glazirane keramike sa Starog grada Visoki i Bobovca te naročito kompletno očuvani primjerak staklene čaše iz 14. stoljeća porijeklom iz Donjeg Kaknja. Brojno najzastupljeniji je arheološki materijal s lokaliteta Čajangrad u Malom Čajnu koji nakon probnih i sistematskih arheoloških istraživanja broji nešto više od 1000 jedinica.
Etnografska zbirka vodi se od 1958. godine i pored arheološke čini najobimniju zbirku Zavičajnog muzeja. Obiman materijal zbirke organizovan je po sljedećim podzbirkama: kućna radinost i narodne nošnje (tekstil, odjeća, obuća i nakit), zanati (čibućarski, češljarski, opančarski, sviraldžijski, tabački, lončarski / grnčarski i ćebedžijski), trgovina, arhitektura (dijelovi enterijera i eksterijera), oružje i pribor te ostali predmeti svakodnevne upotrebe.
Geološko – paleontološka zbirka formirana je 1976. godine a sastoji se od tri podzbirke: minerali – rude, stijene i fosili. Broji ukupno 470 geološko-paleontoloških jedinica a cjelokupan inventar zbirke
je fotografisan i pohranjen u digitalnoj formi. Sistematizacija zbirke izvršena je u saradnji sa Odsjekom za geologiju Prirodno – matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Zbirka sadrži djela pisana na orijentalnim jezicima, arapskom i osmansko-turskom jeziku kao i djela
na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom – arebicom. Pored raznovrsnih rukopisa zastupljena su i
štampana dokumenta. Veći dio građe čine administrativni dokumenti (putne isprave, ugovori, razne
priznanice i potvrde), kao i privatna pisma, zapisi religiozne sadržine, te djela iz oblasti filologije,
književnosti i islamskih znanosti. Većina dokumenata datira iz perioda s kraja osmanske vlasti i
početka austro-ugarskog perioda a najstariji dokument datira iz 1760. godine.
Zbirka broji ukupno 204 inventarne jedinice a obuhvata oružje iz I svjetskog rata, II svjetskog rata i oružje iz perioda Agresije na RBiH 1992-1995. godine. Odlukom Upravnog odbora muzeja od
28.11.2011. godine zbirka je preimenovana čime je napušten dotadašnji naziv Zbirka NOB-a/NOR- a. Zbirka sadrži borbeno oružje boraca i palih narodnih heroja Visočko – fojničkog partizanskog odreda, kao i oružje (primitivne ručno izrađene puške od vodovodnih cijevi) iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992 – 1995.).
Kolekcija umjetničkih slika predstavlja najmlađu zbirku Zavičajnog muzeja. Formirana je 1987. godine i trenutno broji oko 30 slika. Iako se sastoji od relativno malog broja umjetničkih djela, u kolekciji se nalaze i slike od izuzetnoga značaja i visoke umjetničke vrijednosti poput Pogled na Visoko Ismeta Mujezinovića iz 1941. godine.
Numizmatička zbirka Zavičajnog muzeja formirana je s osnivanjem muzeja 1953. godine. Trenutno
broji oko 1100 jedinica (kovanice i papirni novac) a obuhvata primjere novca iz različitih kulturno –
historijskih perioda (grčko – ilirski, rimski, srednjovjekovni, osmanski, austrougarski, novac
Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, NDH i FNRJ). Brojno najzastupljeniji su primjerci novca iz
srednjovjekovnog perioda koji se mogu klasificirati u 5 osnovnih grupa – bosanski, dubrovački,
ugarski, venecijanski i turski novac.
Arheološka zbirka Zavičajnog muzeja podijeljena je na dvije osnovne skupine – arheološki materijal pohranjen u depou muzeja i lapidarij, odnosno zbirka kamenih eksponata izložena u vidu stalnog postava za sve posjetioce muzeja. Kolekcija kamenih spomenika sastoji se od rimskih kultnih i votivnih spomenika, fragmenata srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture, osmanskih nadgrobnih spomenika… Najveći dio arheološkog materijala pohranjen je u depou muzeja gdje se čuvaju eksponati iz različitih kulturno – historijskih epoha (praistorija, antika, osmanski period, austrougarsko doba). Izuzetna brojnost pokretnog arheološkog materijala iz praistorijskog doba od čega se naročito ističe lokalitet Okolište s više od 90 000 jedinica, rezultat je intenzivnih arheoloških istraživanja praistorijskih lokaliteta (Okolište, Arnautovići, Vratnica, Zbilje, Dvor) koja se provode od osnivanja muzeja 1953. godine.
Izuzetan značaj visočkog područja u srednjem vijeku, stvorio je potrebu formiranja posebne srednjovjekovne zbirke Zavičajnog muzeja. Skoro svi predmeti iz ove kolekcije potiču sa poznatih
srednjovjekovnih lokaliteta iz okoline Visokog (Stari grad Visoki, Mile, Čajangrad, Bobovac) a tematski pokrivaju skoro sve vrste arheološkog materijala: keramiku, metal i staklo. Ističu se ulomci
fine glazirane keramike sa Starog grada Visoki i Bobovca te naročito kompletno očuvani primjerak staklene čaše iz 14. stoljeća porijeklom iz Donjeg Kaknja. Brojno najzastupljeniji je arheološki materijal s lokaliteta Čajangrad u Malom Čajnu koji nakon probnih i sistematskih arheoloških istraživanja broji nešto više od 1000 jedinica.
Etnografska zbirka vodi se od 1958. godine i pored arheološke čini najobimniju zbirku Zavičajnog muzeja. Obiman materijal zbirke organizovan je po sljedećim podzbirkama: kućna radinost i narodne nošnje (tekstil, odjeća, obuća i nakit), zanati (čibućarski, češljarski, opančarski, sviraldžijski, tabački, lončarski / grnčarski i ćebedžijski), trgovina, arhitektura (dijelovi enterijera i eksterijera), oružje i pribor te ostali predmeti svakodnevne upotrebe.
Geološko – paleontološka zbirka formirana je 1976. godine a sastoji se od tri podzbirke: minerali – rude, stijene i fosili. Broji ukupno 470 geološko-paleontoloških jedinica a cjelokupan inventar zbirke
je fotografisan i pohranjen u digitalnoj formi. Sistematizacija zbirke izvršena je u saradnji sa Odsjekom za geologiju Prirodno – matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Zbirka sadrži djela pisana na orijentalnim jezicima, arapskom i osmansko-turskom jeziku kao i djela
na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom – arebicom. Pored raznovrsnih rukopisa zastupljena su i
štampana dokumenta. Veći dio građe čine administrativni dokumenti (putne isprave, ugovori, razne
priznanice i potvrde), kao i privatna pisma, zapisi religiozne sadržine, te djela iz oblasti filologije,
književnosti i islamskih znanosti. Većina dokumenata datira iz perioda s kraja osmanske vlasti i
početka austro-ugarskog perioda a najstariji dokument datira iz 1760. godine.
Zbirka broji ukupno 204 inventarne jedinice a obuhvata oružje iz I svjetskog rata, II svjetskog rata i oružje iz perioda Agresije na RBiH 1992-1995. godine. Odlukom Upravnog odbora muzeja od
28.11.2011. godine zbirka je preimenovana čime je napušten dotadašnji naziv Zbirka NOB-a/NOR- a. Zbirka sadrži borbeno oružje boraca i palih narodnih heroja Visočko – fojničkog partizanskog odreda, kao i oružje (primitivne ručno izrađene puške od vodovodnih cijevi) iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992 – 1995.).
Kolekcija umjetničkih slika predstavlja najmlađu zbirku Zavičajnog muzeja. Formirana je 1987. godine i trenutno broji oko 30 slika. Iako se sastoji od relativno malog broja umjetničkih djela, u kolekciji se nalaze i slike od izuzetnoga značaja i visoke umjetničke vrijednosti poput Pogled na Visoko Ismeta Mujezinovića iz 1941. godine.
